KOMPJUTERIZIRANA TOMOGRAFIJA MOZGA KOD PACIJENATA SA SUMNJOM NA CEREBROVASKULARNI INZULT

Abstract

Uvod: Cerebrovaskularni inzult (CVI), poznatiji kao moždani udar, predstavlja jedno od najznačajnijih zdravstvenih pitanja suvremenog društva. To je ozbiljno neurološko stanje koje nastaje zbog oštećenja moždanih krvnih žila, što rezultira poremećenim dotokom krvi u određene dijelove mozga. Taj poremećaj može izazvati brzu smrt moždanih stanica i uzrokovati ozbiljne posljedice za pacijenta. Kako bi se pravovremeno prepoznale i adekvatno liječile promjene u moždanom tkivu, ključno je kliničko procjenjivanje pacijenata s sumnjom na cerebrovaskularni inzult. Kompjuterizirana tomografija (CT) mozga neinvazivna metoda  igra iznimno važnu ulogu u dijagnostici i praćenju ovog stanja.

Materijal i metode: Podatci koji su bili potrebni za provedbu istraživanja prikupljeni su u Zavodu za radiologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar iz bolničkih programskih sustava BIS i IMPAX. Pretraživanje podataka obuhvaćalo je pacijente koji su bili podvrgnuti CT-u mozga u razdoblju od 1. 1. 2021. do 31. 12. 2021. Za statističku analizu podataka korišteni su programi SPSS Statistics, inačica 25 i Microsoft Excel 2016. Za testiranje statističke značajnosti razlika korišten je Hi-kvadrat test. Granica statističke značajnosti postavljena je na p=0,05. P vrijednosti koje se nisu mogle iskazati do tri decimale, prikazane su kao p<0,001.

Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 37 ispitanika. Od ukupnog broja ispitanika pacijenata ženskog spola bilo je 46 %, a muškog spola 54 %. Prosječna životna dob pacijenata bila je 77 godina. Najveći udio ispitanika bio je u dobnoj skupini od 80-90 godina, njih 54 %. Od ukupnog broja pacijenata koji su bili podvrgnuti CT-u zbog sumnje na CVI, 3 pacijenta ili 8,1 % su imali uredan CT nalaz bez znakova ishemijskog moždanog udara ili hemoragijskih promjena. Pacijentima kojima je u CT nalazu opisana akutna ishemijska lezija bilo je 16 ili 43,2 %, s opisom subakutne ishemijske lezije bilo je 3 ili 8,1 %, zatim sa svježom ishemijskom lezijom bio je 1 (2,7 %), u pacijenata s intracerebralnim krvarenjem bilo je 4 ili 10,8 %, i oni koji su bili izloženi CT pregledu radi kontrole bilo je 10 ili 27 %. Dosta manji broj pacijenata upućen na CT dijagnostiku iz razloga što je istraživanje vršeno u doba pandemije SARS-CoV-2 virusa, jer su tad pacijenti upućivani pod strogom sumnjom na CVI.

Zaključak: CT mozga je ključna metoda snimanja za pacijente sa sumnjom na CVI. Brza dostupnost i vizualizacija moždanog tkiva omogućuju promptnu dijagnozu i terapijske odluke. Unatoč ograničenjima, CT ostaje nezamjenjiv alat u ranom otkrivanju ovog ozbiljnog stanja, a nadamo se daljnjem tehnološkom napretku.